Ujedinjeni u raznolikosti i otvorenom kodu

Višejezični softver se često opisuje kao neobično težak, kao da je ozbiljno višejezično učešće izuzetak. Stvarne ustanove dokazuju suprotno.

Mnoga društva već funkcionišu s više službenih jezika, regionalnim jezicima, manjinskim jezicima i s više od jednog pisma.

Šta projekti otvorenog koda mogu naučiti

Pouka nije da je višejezični rad bez napora. Pouka je da se njime može upravljati.

Praktični sastojci su poznati:

• jasna jezička politika
• stabilna terminologija
• tokovi rada za pregled
• zajednički standardi
• realistični nivoi kvaliteta
• poštovanje pojedinosti specifičnih za jezik

Zašto je to važno za građanske i obrazovne alate

Projekti otvorenog koda koji služe bibliotekama, školama, arhivima, neprofitnim organizacijama ili javnim ustanovama trebalo bi da višejezične zahtjeve očekuju ranije nego mnogi startup proizvodi.

To ne znači da svaki lokalitet mora odmah početi s punom ravnopravnošću. To znači da arhitektura treba moći primiti više od jednog jezika bez iznenađenja.

Kontekst Let Booksa

Let Books već pretpostavlja višejezične zbirke knjiga, višejezične korisnike i više pisama. To ga čini korisnom malom studijom slučaja o tome kako infrastruktura otvorenog koda može podržati učešće bez pretvaranja da je jedan jezik neutralan za sve.

Trajna poruka

Višejezično učešće nije politička novost. To je rutinska operativna stvarnost na mnogim mjestima. Otvoreni kod može učiti iz te stvarnosti umjesto da tretira zadane postavke samo na engleskom kao neizbježne.